May 28, 2012
IiD ili posve novi Zakon (o prostornom uređenju / gradnji) - anketa

Poštovani svi,

Svi znamo da važeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji (u daljnjem tekstu:Zakon) ima svojih i dobrih i loših strana. Ali, želimo li napredak onda bi loše trebalo popraviti a dobro ostaviti. E sad, što je što od tog dvoje, pitanje je sad.

S obzirom na to da nam je trenutni ministar Ivan Vrdoljak otvoren za konstruktivnu diskusiju i prijedloge, onda mislim da bi trebalo iskoristiti taj “poziv” i očitovati se što to u važećem Zakonu treba korigirati. Ali da stvar ne ostane na općenitom i deklarativnom nivou, u nastavku slijedi serija konkretnijih pitanja koja prate strukturu Zakona i koja su dana u formi anketnog upitnika s odgovorima “Da” ili “Ne” uz naravno, mogućnost komentiranja i pojašnjenja stavova. Rezultati će se proslijediti nadležnom ministarstvu na razmatranje. Svako pitanje predstavlja link na anketni upitnik.

Stoga krećemo s općim temema:

  1. Općenito, smatrate li da je važeći Zakon prekompliciran, prevelik i da ga treba pojednostaviti ili ne?

  2. Smatrate li da Zakon treba podijeliti na više dijelova,npr. jedan vezan za urbanu komasaciju, drugi samo prostorno uređenje, treći gradnju ili da ostane sve u jednom Zakonu?

  3. Koje dijelove Zakona treba najviše korigirati i zašto?

  4. Smatrate li da su pojmovi u Pojmovniku važećeg Zakona dobro definirani ili nisu? I ako nisu, koji su to po vašem mišljenju koje treba mijenjati (prijedlog definicija)?

  5. Smatrate li da u Zakonu trebaju biti navedene opće i načelne postavke kao što su: Ciljevi, načela prostornog uređenja ili je to predmet neke opće preambule ili nekog drugog propisa/Zakona?

  6. Smatrate li da u ovaj Zakon trebaju biti integrirane odredbe Zakona o postupanju i uvjetima gradnje u radi poticanja ulaganja (te analogno tome usklađena terminologija, vrste projektata, akata za gradnju i dr.) ili ne?

  7. Smatrate li da iz Zakona treba izbaciti obveze osnivanja raznoraznih tijela kao npr. “Hrvatski zavod za prostorni razvoj” i slična tijela, a koja se do sada još nisu osnovala (iako obveza njihova osnivanja postoji već nekoliko godina) ili ne?

  8. Smatrate li da je djelatnost Zavoda za prostorno uređenje Županija i grada Zagreba dobro uređena ili ne?

  9. Smatrate li da Zavodi za prostorno uređenje Županija i grada Zagreba trebaju biti javne ustanove ili ne, i trebaju biti pod okriljem Županija kao i drugi odjeli i tijela (uz određenu drugu strukturu, obveze, zaduženja i sl.)?

  10. Smatrate li da su odredbe o Informacijskom sustavu prostornog uređenja RH adekvatno definirane ili ne (treba ih pojasniti)?

  11. Smatrate li da u Zakonu moraju biti navedeni jasni kriteriji, tehnološki standardi i procedure izrade, prikupljanja podataka i izrade informacijskog sustava RH (GIS) ili ne, već je to predmet posebnog Pravilnika?

  12. Smatrate li da je Zaštićeni obalni pojas (ZOP) dobro definiran Zakonom ili ne? I ako ne, kako bi trebao biti određen?

  13. Smatrate li da su odredbe Zakona vezano za korištenje prostora u ZOP-u dobro definirane ili ne? I ako ne, što bi trebalo mijenjati?

Prostorno uređenje

  1. Smatrate li da je postojeća struktura dokumenata prostornog uređenja adekvatna i dobro definirana ili ne? I ako ne, što treba mijenjati?

  2. Smatrate li da je sadržaj postojećih dokumenata prostornog uređenja adekvatan i dobro definiran ili ne? I ako ne, što treba mijenjati?

  3. Smatrate li da se Prostornim planom Županije npr. moraju odrediti sve zone gospodarskog razvoja izvan naselja ili ne, već mogućnost njihovog planiranja i uređenja (u potpunosti ili djelomično) treba biti predmet prostornog planiranja na razini gradova / općina?

  4. Smatrate li da se Prostornim planom Županije moraju odrediti sve potrebne mjere uvjeti izgradnje infrastrukture od važnosti za državu / županiju koje imaju točkasti karakter u prostoru = elektroničke komunikacije - pokretne zemaljske mreže (GSM), ili ne, već mogućnost njihovog planiranja i uređenja (u potpunosti ili djelomično) treba biti predmet prostornog planiranja na razini gradova / općina?

  5. Smatrate li da je “usklađenost dokumenta prostornog uređenja” dobro definirana ili ne i traži pojašnjenje?

  6. Smatrate li da je postupak izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja adekvatno uređen ili ne? I ako ne, što treba mijenjati?

  7. Smatrate li da termini kao što su “postupak”, “faza”, i dr. trebaju biti pojašnjeni u Zakonu (u ovisnosti u kontekstu) ili ne?

  8. Smatrate li da u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja obvezno moraju biti uključeni i upravni odjeli koji temeljem tih dokumenata izdaju akte o građenju ili ne?

  9. Smatrate li da je provođenje dokumenata prostornog uređenja dobro definirano ili ne?

  10. Smatrate li da u Zakonu treba biti određeno tijelo / osoba koja u slučaju nejasnoća prilikom provedbe dokumenta prostornog uređenja izdaje službeno tumačenje i pojašnjenje ili ne?

  11. Smatrate li da je sadržaj i postupak izdavanja lokacijske dozvole / rješenja o uvjetima gradnje dobro određen ili ne? I ako ne, što nije dobro?

  12. Smatrate li da su Zakonom određene podloge za izradu dokumenata prostornog uređenja (te podloge za izradu idejnih projekata za potrebe ishođenja akata za gradnju) adekvatne, u kontekstu vrste, sadržaja i mjerila Plana (ili vrste zahvata u prostoru), ili ne? I ako ne, kakve bi one trebale biti?

  13. Smatrate li da u Zakonu treba biti navedeno da za potrebe ishođenja akata o gradnji službeno tijelo mora na zahtjev stranke izdati službeni izvod iz dokumenta prostornog uređenja ili ne? I ako ne, zašto ne?

  14. Smatrate li da je parcelacija zemljišta dobro definirana Zakonom ili ne i treba ju mijenjati? I ako ne, kako?

Urbana komasacija:

  1. Smatrate li da Urbana komasacija treba biti sastavni dio ovog Zakona ili ne?

  2. Smatrate li da je cjelokupna procedura urbane komasacije dobro određena ili ne? I ako ne, što bi mijenjali?

Projektiranje i gradnja:

  1. Smatrate li da su Zakonom definirane vrste projekata dobro određene ili ne? I ako ne, što nije dobro?

  2. Smatrate li da u Zakonu trebaju biti pojašnjeno što su to i koji su to uvjeti tijela s javnim ovlastima na temelju kojih se izrađuje projektna dokumentacija ili ne, već to treba biti predmetnom posebnog Pravilnika (Pravilnika o sadržaju projekata)?

  3. Smatrate li da Zakonom mora biti određena hijerarhija, nadležnost, odgovornost i sustav kontrole rada referenata koji izdaju uvjete, mišljenja i drugo u postupku ishođenja akata za gradnju (bilo da su u tijelima uprave ili u tijelima i institucijama s javnim ovlastima) ili ne, već to treba biti određeno nekim drugim propisima?

  4. Smatrate li da je u Zakonu dobro određen postupak Promjene namjene zgrade / dijela zgrade i skladno tome potrebna dokumentacija ili ne?

  5. Smatrate li da troškovnik mora biti sastavni dio glavnog projekta ili ne?

  6. Smatrate li da je sama procedura građenja, potrebna dokumentacija i dr., dobro usklađeno s ostalim odredbama Zakona ili ne?

  7. Smatrate li da gradnja općenito treba biti predmet posebnog zakona (uključivo i odredbe prijašnjeg zakona o građevnim proizvodima i dr.) ili ne?

  8. Smatrate li da građevinska inspekcija ima dovoljne, premale ili prevelike ovlasti?

  9. Smatrate li da su kaznene odredbe pretjerane ili ne?

  10. Smatrate li da u kaznene odredbe Zakona, pored navedenih aktera u procesu gradnje, moraju biti uključena i tijela i djelatnici upravnih odjela koji izdaju akte za građenje ili ne?

te za kraj:

  1. Mislite li da bi pored spomenutih tema u Zakonu trebalo biti pojašnjeno i slijedeće?

Što bi još po vašem mišljenju pored spomenutih tema trebalo biti pojašnjeno i određeno Zakonom, a što posebnim Pravilnicima, a bitno je za prostorno uređenje i gradnju?

Pišite, komentirajte! Svoja pitanja na temu odredbi Zakona a na koja želite čuti odgovore i mišljenja drugih kolega, pošaljite na mail:  urbanizamarhitektura@gmail.com, i mi ćemo ih objaviti u istoj formi kao i ova gore.

S obzirom na sveobuhvatnost tema, anketna pitanja biti će dostupna do daljnjega, minimalno mjesec dana. Nadam se da će vas ova pitanja i neke moje dileme potaknuti i da vi postavite svoja, pa da ih objavimo ovdje kako bi se svi i po pitanju njih mogli očitovati. što više to bolje, što preciznije to bolje.

Lp,

Domagoj Lovas


PS. U cilju lakšeg snalaženja neslužbeni (jer službenog nema) on-line pročišćeni tekst Zakona možete pronaći ovdje, odnosno u .pdf formatu ovdje!

1:25pm  |   URL: http://tmblr.co/ZJ00QwMH_meG
(View comments) 
Filed under: Regulativa 
May 21, 2012
Naziv tvrtke na pečatu ovl.arh / Ugovori o radu - REZULTATI ANKETA

Poštovani svi,

Dakle, kao što je i najavljeno, s 20.05.2012. g zaključena je mogućnost izjašnjavanja na dva anketna pitanja “easypolls” on-line ankete i to:

1. Ime tvrtke na pečatu ovlaštenih arhitekata.

2. Ugovori o radu ovlaštenih (i ostalih) arhitekata, te na

Iako je svima dostupan uvid u rezultate anketa, ipak ćemo ovdje na jedno mjestu sumirati cijelu priču. Dakle, na anketno pitanje:

1. Smatrate li da na pečatu ovlaštenog arhitekta treba biti naveden naziv tvrtke u kojoj je zaposlen ili ne?

Ukupno je na ovoj stranici prikupljeno 16 glasova kolegica i kolega, a na anomino organiziranoj anketi još 92 glasa. Uzmimo dakle broj 92 glasa kao relevantan, jer postoji mogućnost da su se neki 2 puta izjasnili, ovdje i na on-line anketi. Rezultat te on-line ankete je:

Pečat ovlaatenih arhitekata

Od okvirnog broja 3800 članova HKA, 92 glasa predstavlja nešto više od 2% članova, a ako pak uzmemo brojku od nešto više od 2000 trenutno aktivnih članova (prema programu rada HKA za 2012.g.), onda broj od 92 glasa iznosi preko 4,5% članova. Mislim stoga da bi se moglo pretpostaviti da je to neki “glas naroda” koji ukazuje na opći stav svih ostalih koji se nisu izjasnili i koji kaže:

85 % smatra da na pečatu ovlaštenih arhitekata ne treba biti naziv tvrtke u kojoj rade, a samo 15 % smatra da treba.

Kako se HKA poziva na termin “stvarno i stalno” iz Zakona o inženjerskim i arhitektonskim poslovima, čije tumačenje daje skupština HKA (što nema zakonsko pravo), temeljem ovakvog odnosa glasova ima smisla uputiti prvo upiti u nadležno Ministarstvo (MGIPU), da se očituje o tom tumačenju (i njegovoj pravnoj težini), a potom i samoj HKA da promijeni Pravilnik o velicini i obliku pecata, i temeljem toga prilikom slijedeće revizije i izdavanja pečata, s istih izbaci naziv tvrtke.

Na drugo anketno pitanje koje je glasilo:

2. Smatrate li da rad ovlaštenih arhitekata (ali i onih bez ovlaštenja), a koji nije samostalan (ured ovlaštenog arhitekta), već u obliku radnog mjesta u trgovačkom društvu (rad na principu “stvarno i stalno”), treba biti temeljen na predlošcima ugovora o radu izrađenim od HKA kao osnove za daljnje pregovaranje o uvjetima rada ili ne?

Ukupno je odgovorilo 16 kolegica i kolega na ovoj stranici te još njih 60 putem “easypolls” on-line ankete. Dakle opet ćemo uzeti relevantan broj od 60 glasova (iz razloga mogućeg dvostrukog glasovanja), koji dakle od spomenutih cca 3800 ovlaštenih arhitekata predstavlja glasove cca. 1,5% članova, odnosno ako se uzme trenutni broj aktivnih članova, glasove oko3% članova. Rezultat ove on-line ankete je:

Ugovori

I ti glasovi govore da je 72% za to da HKA za svoje članove kreira predloške ugovora o radu dok njih 28% smatra da to nije potrebno.

Ovakav rezultat predstavljati će temelj zahtjeva HKA da nešto u tom smislu učini, jer ako joj je osnova djelovanja “zaštita prava i časti svojih članova”, onda ima smisla tražiti da putem predložaka ugovora o radu i radnom odnosu svojih članova (i onih koji to još nisu), kao pravnim dokumentima, definira obveze i zaštiti prava i čast svojih članova spram druge ugovorne strane.

Zahvaljujem na sudjelovanju!!! Ovakav potpuno transparentan i demokratski način izjašnjavanja oko određenih tema se i u praksi pokazao kao najbolji i nastojati ćemo ga i u vezi drugih tema provoditi kako bi se čuo glas javnosti. Anketni upitnici oko Zakona o prostornom uređenju i gradnji, te i o drugim propisima (vezano i za trenutnu Sezonu urbanizma) su u pripremi i biti će objavljeni i dani vama na izjašnjavanje.

Lp,

Domagoj Lovas

10:11am  |   URL: http://tmblr.co/ZJ00QwLt0pLW
(View comments) 
Filed under: hka 
May 15, 2012
Natječaj za izradu idejnog urbanističkog rješenja CENTAR PODGORE - rezultati

Poštovani,

Ovdje možete pogledati materijale s rezultatima Natječaja za izradu idejnog urbanističkog rješenja CENTAR PODGORE, dopunjene ilustracijama iz natječajnih radova, pripremljene za objavu na WEB stranicama strukovnih udruga.

Na kraju je i obavijest o izložbi nagrađenih radova.

S poštovanjem,
Zvonimir Kufrin, dia

3:59pm  |   URL: http://tmblr.co/ZJ00QwLX38A1
(View comments) 
Filed under: Natjecaji 
May 15, 2012
ApolitikA i kako da zaživi

Poštovani svi,

Analizirajući malo predloženi dokument i njegovu, društvenu sveobuhvatnost, te na zaključak iznesen na konferenciji “Apolitika”, održanoj 11.05.2012. u hotelu Westin u ZG, da će se dokument Apolitike usvojiti u Hrvatskom Saboru, razmišljao sam malo što i kako dalje. Navedeno je lijepo i krasno ali kako da to zaživi. Million dollar question. Malo sam razmišljao u operativnom smislu i nekako mi se iskristaliziralo nekih 5 možebitnih koraka kako da navedeno zaživi. Jednog lijepog dana. Možda.

Prije svega, smatram da je izrazito bitno:

1. korak - usvojiti ga u nekoj formi pravovaljanog dokumenta s obvezom provedbe i implementacije.

U formi dokumenta koji ima određenu pravnu težinu, npr.kao neku vrstu “strateške osnove za izradu strategije i programa prostornog uređenja RH”, pri čemu bi se njegove odrednice trebale koristiti kao temelj za izradu Strategije i Programa prostorog uređenja RH i osnove usklađenja prateće regulative. Ako se strateške odrednice Apolitike i sektorskih studija i strategija, npr. energetske studije, strategije razvoja turizma, korištenja prirodnih sirovina i dr. ugrade u program Strategiju i Program prostornog uređenja RH za slijedeći period od cca 20 god, onda je osigurana pravna osnova i slijed da se njihove odrednice dalje provode kroz dokumente prostorng uređenja u razini podzakonskih akata, koji pak moraju biti izrađeni temeljem strateških odrednica navedenog Programa, i na temelju kojih se ishode akti za građenje. I to neovisno o vladama, izborima i dr.

Ali također, određene odrednice Apolitike moraju biti sastavni dio i strategija razvoja drugih aspekata društva, napose obrazovanja, zaštite okoliša i strategije energetskog razvoja. To su osnove za gospodarski razvoj. Znanje i energija.

Ali, želimo li da to zaista zaživi mora se ići dalje.

2. korak - provesti koordinaciju ministarstava i uprave općenito

To je uvjet bez kojeg sve ostaje mrtvo slovo na papiru. Primarna je koordinacija ministarstava i uprave, a to jedino može profunkcionirati ako svako ministarstvo zaduži “osobu za vezu”, nekog zamjenika ministra (nikako službenika nižeg ranga!), a koja bi bila stalni član jednog mješanog odbora pod pokroviteljstvom Vlade i koje bi na redovitoj mjesečnoj osnovi prenosilo informacije i usklađivalo zahtjeve svako iz svog resora. I svako bi potom pokretalo nužno usklađivanje regulative iz vlastite nadležnosti. Što znači usklađivanje procedura, zahtjeva, sinkronizaciju koraka itd. A prije svega terminologije. Termini moraju biti jasno i nedvojbeno utvrđeni. Jedino tako se može znati što se misli.

Nadalje, ključna je revizija danas Zakonima određenih procedura, treba izbaciti ili revidirati sve što se ne provodi i obvezno ih međusobno uskladiti. Ključ je u povezivanju, a digitalno doba i takav način prjenosa informacija daje alate da se to odradi brzo, točno i ekonomično.

I što je izrazito bitno, tako pojednostavljena i opertivna regulativa ne smije više biti predmet “nečije volje provođenja”, već mora imati jasne i nedvosmislene mjere i metode sankcioniranja onih koji ju ne provode.

Ključno je djelovati oštrim mjerama danas na one koji obnašaju vlast a edukativnim mjerama na one koji će to raditi u budućnosti.

3. korak - prvedba regulative - Uprava - referenti

Nadležna ministarstva (pored usklađenja regulative) moraju daleko više no što je to do sada bio slučaj raditi na edukaciji ljudi iz uprave jer na referentima staje cjelokupni razvoj i investicijski proces. To možda znači otkaz određenom broju ljudi koji se ne mogu prilagoditi, ali primarno treba raditi na internom sustavu cjeloživotnog obrazovanja postojećeg kadra, na serijama seminara čije je pohađanje obvezno (bilježi se neki sustav bodova), na seriji radionica na kojima bi se prolazile procedure i usaglašavao način tumačenja regulative. Bez toga imamo što imamo, a to je da cijeli proces ovisi o entuzijazmu, stručnosti a napose volji pojedinaca da riješe neki potencijalni problem, dok ih većina u svojoj nesigurnosti (koja temelj ima vjerojatno u neznanju) traži probleme i izgovore zašto nešto ne može a ne zašto nešto može. Jer pozitivno rješenje potencijalno znači preuzimanje određene odgovornosti od koje svi bježe “kao vrag od tamjana”.

Ako kolege arhitekti, liječnici itd. kao profesionalci imaju obvezu cjeloživotnog obrazovanja onda to još prije njih moraju imati državni službenici, naročito oni koji o nečemu odlučuju ili koji izdaju kojekakva rješenja. To je ključno.

Treće, ali za proceduru ishođenja akata za gradnju u konačnici ne mannje bitno, je

4. korak - integracija službi

Državna uprava i odjeli institucija, trgovačkih društava i tijela s javnim ovlastima, moraju se integrirati u jedinstvene odjele, pod nadležnošću jedne osobe, kako bi se operacionalizirao proces ishođenja posebnih uvjeta i suglasnosti na akte za građenje. Tek kada je to u jednom odjelu može se cjelokupan proces ishođenja dozvola svesti na najkraći mogući vremenski period, jer se izbjegava nepotrebna prepiska, slanje elaborata, nepotrebna kopiranja itd. To izgleda naoko nebitno ali značajno utječe na rok ishođenja akata, jer svaka od navedenih službi zasebno urudžbira dokumente, knjiži, vodi u arhivi itd. a što je sve nepotrebno.

I kao šećer na kraju,

5. korak - neovisan sustav kontrole rada državne uprave i državnih poduzeća.

Pod time mislim na neki odjel (“Man in Black”), osnovan od strane Ureda Predsjednika RH, a koji provodi reviziju i kontrolu rada uprave, predlaže mjere unapređenja i predlaže sankcioniranje, ured koji je neovisan o vladajućoj političkoj strukturi, kome je nadređena osoba izabrana direktno i u posebnom izbornom procesu.

Tada je zaokružen proces zakonodavne i izvšne vlasti koju pak kontrolira netko treći. Na koga potonji nemaju direktan utjecaj!

Današnji ured za reviziju ne funkcionira jer voditelja istog bira vlast koja ne želi da ju se kontrolira. Ni jedna vlast to ne želi i stoga će si izabrati poslušnike. Svakodnevno iskustvo afera koje potresaju društvo potvrda su toga. Zato je bitno da to bude netko treći, netko na koga većina u Saboru nema utjecaj.

Kada se tako zaokruži sustav, kada jedni budu kontrolirali druge, kada se prostor za koruptivne radnje i “pokrivanje nerada, neznanja i nekompetencje” svede na minimum, moći će se krenuti naprijed u svijetliju budućnost.

I tada će nešto kao ApolitikA u budućnosti moći imati neku težinu. Tada imamo poveznicu od strateškog dokumenta države do provedbe na najnižem nivou s provedivim i učinkovitim sustavom interne kontrole.

Lp,

Domagoj Lovas

2:38pm  |   URL: http://tmblr.co/ZJ00QwLWwRCE
(View comments) 
Filed under: Regulativa 
May 10, 2012
POKRETANJE ZAJEDNIČKE TUŽBE UREDA OVLAŠTENIH ARHITEKATA ZBOG MODELA NAPLATE POREZA PROTIV RH

Poštovani svi,

Jutros sam bio kod poreznog službenika koji vodi “moj osobni” postupak porezne ovrhe, tj. prisilne naplate poreznih dugovanja.  On sam ide pješke, jer nema novaca da registira auto, a ja, budući imam auto (16 god star) ne mogu se smatrati socijalno ugroženim građaninom - te moram platiti porezna dugovanja.

A ta porezna dugovanja nastala su samo zbog toga jer nisam “na vrijeme” zatvorio ured, pa je cjelu godina zujao prazan, generirao poslovnu godinu s gubitkom itd.

Porezno pravilo je takvo da smo dužni plaćati porezni doprinos bez obzira dal postoji poslovanje ili ne. Smatram da takvo pravilo nije pravedno. Zato razmišljam o pokretanju tužbe pred sudom za ljudska prava u Strasbourg-u, pa ako ima kolega koji slično razmišljaju, mogli bi se udružiti.

Kristijan Vojnić, dia

kvojnic@gmail.com

gsm: 098 753 655

12:01pm  |   URL: http://tmblr.co/ZJ00QwLDO3QO
(View comments) 
Filed under: razno submission 
April 24, 2012
INŽENJERI GRAĐEVINE KAO OVLAŠTENI ARHITEKTI

Da li znate da među članovima komore postoje i inženjeri građevine (čak ne dipl.ing.) koji imaju pečate ovlašteni arhitekt, a ujedno i ovlašteni inž. građevine. Ova činjenica mi je neshvatljiva pogotovo nakon razdvajanja Komora. Takvi izvlače postojeće projekte iz ladica i prodaju ih po smiješnim cijenama kao nove projekte nebrojeno puta. O ugledu struke neću ni govoriti. Nisam pisao Komori o ovome jer želim prvo čuti mišljenja kolega arhitekata. Hvala na komentarima.

Hrvoje Baranović

2:01pm  |   URL: http://tmblr.co/ZJ00QwKE4B4x
(View comments) 
Filed under: hka Arhitektura submission 
April 20, 2012
Ugovori o radu ovlaštenih (i ostalih) arhitekata - Anketa

Želite li anonimno glasati možete glasati i ovdje

11:18am  |   URL: http://tmblr.co/ZJ00QwJzHk_y
(View comments) 
Filed under: hka 
April 20, 2012
Ime tvrtke na pečatu ovlaštenih arhitekata - Anketa

Želite li anonimno glasati možete glasati i ovdje

11:15am  |   URL: http://tmblr.co/ZJ00QwJzHdDI
(View comments) 
Filed under: hka 
April 19, 2012
Ime tvrtke na pečatu ovlaštenih arhitekata - Anketni upitnik

Poštovani,

Imam za sve vas 2 pitanja:

1. Smatrate li da na pečatu ovlaštenog arhitekta treba biti naveden naziv tvrtke u kojoj je zaposlen ili ne?

te analogno tome,

2. Smatrate li da rad ovlaštenih arhitekata (ali i onih bez ovlaštenja), a koji nije samostalan (ured ovlaštenog arhitekta), već u obliku radnog mjesta u trgovačkom društvu (rad na principu “stvarno i stalno”), treba biti temeljen na predlošcima ugovora o radu izrađenim od HKA kao osnove za daljnje pregovaranje o uvjetima rada ili ne?

Prijedlog objave jednog ovakvog upitnika poslan je u UHA-u i svim područnim društvim arhitekata da ga objave na svojim web stranicama, ako smatraju da ih zanima mišljenje članova o ovim temama.

Ja osobno smatram da odredba Pravilnika o veličini, obliku, izdavanju, uporabi i vraćanju pečata HKAIG koji to regulira nije u duhu Statuta komore i drugih Zakona i propisa koji određuju primarno “fizičku osobu - arhitekta pojedinca” kao nositelja ovlaštenja i statusa ovlaštenja (sa svim pravima i obvezama koje iz tog proizlaze), a ne pravnu osobu (tvrtku, trgovačko društvo) kao nositelja ovlaštenja i statusa ovlaštenja, što ovako definiranim izgledom pečata ovlaštenih arhitekata (temeljemnavedenog Pravilnika) u praksi proizlazi = apsolutna nesloboda baratanja svojim statusom odnosno ovisnost o pravnoj osobi u kojoj je dotični(a) zaposlen(a) i potpuna nefleksibilnost u smislu suradnje na projektima izvan matične tvrtke (udruživanje na izradi projekata, stvaranje stručnih clustera, sloboda za “free lance” rad i sl.).

Te analogno tome, zaštite prava i časti putem predložaka tipskih ugovora o radu (koji je osnovni pravni dokument djelovanja arhitekata na osnovi “stvarno i stalno”), i čijim se dobrim odredbama ta prava mogu štititi, odnosno čije nedostajanje je osnova za narušavanje prava i časti ovlaštenih arhitekata (prisilama da preuzimaju odgovornost za nešto za što ne žele pod prijetnjom otkaza itd.).

Ako liječnicima, koji također moraju biti članovi svoje komore, na pečatima ovlaštenja bavljanja praksom ne piše naziv bolnice u kojoj rade, tako smatram da ni arhitektima to isto ne mora pisati na pečatu da bi se jednako kvalitetno bavili strukom “stvarno i stalno”.

Moji odgovori bili bi:

1. NE

2. DA

Lp,

Domagoj Lovas

1:46pm  |   URL: http://tmblr.co/ZJ00QwJwAIxK
(View comments) 
Filed under: hka 
April 19, 2012
Naziv tvrtke na pečatu ovlaštenih arhitekata

From: Domagoj Lovas [mailto:domagoj.lovas@uzgz.net]
Sent: Friday, March 16, 2012 9:27 AM
To: r.bunjevac@arhitekti-hka.hr
Cc: d.simunovic@arhitekti-hka.hr; arhitekti@arhitekti-hka.hr; i.samec@arhitekti-hka.hr; ssu@arhitekti-hka.hr
Subject: Upit o pravnom temelju naziva tvrtke na pecatu ovl. arh.

Poštovana Rajka Bunjevac,
Imam upit vezano za pravni temelj naziva tvrtke na pečatu ovlaštenih arhitekata.

Naime, povodom nevezanog razgovora s nekolicinom kolega, nikome nije na kraju bilo jasno temeljem kojeg dokumenta (javno dostupnog) je određena obveza da se na pečatu ovlaštenih arhitekata nalazi naziv tvrtke. Potom sam, potaknut tom raspravom, malo pročitao regulativu na koju se HKA poziva na svojim web stranicama i nigdje ni u jednom javno dostupnom dokumentu, a gledao sam u:

  • Statut komore;
  • Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima;
  • Pravilnik o upisima u imenik i stručne smjerove ovlaštenih arhitekata hrvatske komore arhitekata, te u
  • Zakonu o trgovačkim drustvima,

i nisam našao ništa što bi ukazivalo na sadržaj pečata i na obvezu da se na njemu nalazi naziv tvrtke. Ja ne znam u koji još propis treba gledati a koji bi bio relevantan za tako nešto.

Isti sam upit (prije godinu i pol dok sam jos bio član Odbora za Urbanizam što vise nisam) usmeno jednom prigodom na sastanku Odbora za urbanizam uputio kolegi Hanžeku i još nekolicini kolega nakon toga a koji su onda sjedili u upravnom odboru HKA, i nitko mi nije znao na to odgovoriti.

Stoga sada šaljem upit Vama, kao osobi zaduženoj za odnose s javnošću i članstvom.

Molim stoga odgovor na osnovu čega se na pečatu ovlaštenih arhitekata nalazi naziv tvrtke.

Osobno, moj je stav da to općenito nije u redu i da pravo baratanja statusom ovl. arh. mora biti u rukama ovl. arhitekta samog, a da se njegov poslovni odnos treba regulirati ugovorom o radu s poslodavcem. Ugovorima koji moraju biti kvalitetniji od ugovora temeljem kojih danas arhitekti po tvrtkama obavljaju svoju praksu. Iznimka mogu biti uredi ovlaštenih arhitekata, s obzirom na to da oni zapravo pripadaju kategoriji obrtnika, pa se stoga njih može tretirati iznimno.

Neka svoja razmišljanja o tome sam iznesao i ovdje:

http://urb-arh.tumblr.com/post/17575277638/sto-je-bolje-misija-ili-mesija

pa, ako već niste, pozivam Vas da pročitate.

Smatram (meni je to osim toga poslovna svakodnevica i osnovni dio posla na koji sam navikao i koji smatram postenim), da se samo s kvalitetnim kritičkim osvrtom na postojeća rješenja može ići naprijed prema novim drugačijim i kvalitetnijim rješenjima od ovih postojećih.

U očekivanju vašeg skorašnjeg odgovora,

Lijepi pozdrav,
Domagoj Lovas
A3080

——————————————————————————————————————

On 27.3.2012. 15:54, Jasna Tucak wrote:

Poštovani g. Lovas,
Vezano uz Vaš upit o sadržaju podataka na pečatu ovlaštenog arhitekta u ime gđe R.Bunjevac odgovaramo Vam kako slijedi:

Izgled pečata ovlaštenih arhitekata propisan je Pravilnikom o veličini, obliku, izdavanju, uporabi i vraćanju pečata HKAIG iz 2006. godine. U Pravilniku je propisano da pečat ovlaštenog arhitekta i pečat ovlaštenog inženjera sadržava i naziv tvrtke zaposlenja.

Navedeni Pravilnik usklađen je sa Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08, 49/11) u kojem stoji :

Članak 8., stavak 2.:
“Ovlašteni arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja može imati samo jedan ured.“

Članak 19., stavak 1. I stavak 2.:
“Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu, projektantskom društvu ili drugoj pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer poslove iz stavka 1. ovoga članka moraju obavljati stvarno i stalno.”

Pri upisu u Komoru potencijalni član mora, s obzirom na to da treba biti zaposlen na jednom radnom mjestu, odnosno raditi stvarno i stalno, dostaviti i podatke o mjestu zaposlenja, koji se temeljem Pravilnika unose u podatke na pečatu ovlaštenog arhitekta.

Srdačan pozdrav,

Jasna Tucak, dipl.iur
Glavna tajnica HKA
HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA
Ulica grada Vukovara 271/II
10000 Zagreb
Tel: 01/5508-410
Fax: 01/5508-403

j.tucak@arhitekti-hka.hr
www.arhitekti-hka.hr

————————————————————————————————————-

Subject: Re: Upit o pravnom temelju naziva tvrtke na pecatu ovl. arh.
Date: Wed, 28 Mar 2012 00:01:54 +0200 
From: Domagoj <domagoj.lovas@uzgz.net>
To: Jasna Tucak <j.tucak@arhitekti-hka.hr>

Poštovana Jasna Tucak,
Zahvaljujem na odgovoru. Zanima me gdje je objavljen predmetni “Pravilnik”, s obzirom na to da ga na web stranicama Komore nema, ne spominje se ni na prijašnjim web stranicama Komore (http://www.arhitekti-hkaig.com/), a niste navela neko službeno glasilo u kojem je bio objavljen. Ili barem odluku Skupštine Komore, s obzirom na to da je ona određena kao tijelo Komore koje sukladno članku 89. stavak 7. Statuta Komore utvrđuje sadržaj pečata. Pa ako može da mi javite gdje je onda taj dokument dostupan, bio bih vam zahvalan.

Osobno mislim da se opravdanje naziva tvrtke na pečatu ovlaštenog arhitekta ne nalazi u članku 8. “Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji” na koji se referirate, jer se on odnosi na “samostalno obavljanje djelatnosti”, a to je ured ovlaštenog arhitekta, koji je u kategoriji obrta. To mi nije sporno da ovlašteni arhitekti koji posao obavljaju kroz tu pravnu formu na pečatu imaju naziv ureda jer to nije isto kao i zaposlenje u nekom trgovačkom društvu tipa “APZ” ili “IGH” koje se pored arhitekture može baviti i drugim stvarima a kojima se ured ovlaštenog arhitekta ne može baviti. Rad u trgovačkom društvu nije “samostalno obavljanje djelatnosti”, već vrlo “nesamostalno”.

A ni referiranje na čanak 19. i stavke 1. i 2. istog Zakona mislim da ne govori protiv mog stava da naziv tvrtke ne treba stajati na pečatu ovlaštenih arhitekata jer oni ne govore da arhitekta mora raditi “samo u jednoj tvrtki”, već da svoju djelatnost može obavljati u sklopu pravnih osoba različitih kategorija (i pri tome navodi koje su to). Čak ni “stvarno i stalno” u stavku 2. istog članka na koji se pozivate po meni ne znači 8 satno radno vrijeme u jednoj jedinoj tvrtki, već da se strukom bavi doslovno to, “stvarno i stalno”, što može podjednako značiti npr. 4 sata u jednom uredu i 4 sata u drugom (pri čemu poslovne obveze mogu biti različite npr. u jednom projektira, u drugom vrši nadzor), ili da 4 sata radi na fakultetu i predaje (prakticira struku na teoretskoj razini), a 4 sata u svom uredu (prakticira struku na praktičnoj razini). I to je “stvarno i stalno” nije li?

A čak i da stoji da mora biti samo u jednoj tvrtki zaposlen 8 sati, mislim da naziv te tvrtke opet ne treba stajati na pečatu jer tvrtka nije stjecala znanja, vještine i ispunila uvjete za stjecanje tog statusa već fizička osoba, kako je to i određeno Statutom Komore. Odnos zaposlenika i poslodavca se rješava ugovorom.

Osobno ću pokrenuti inicijativu propitivanja ovakvih definicija važećih propisa jer smatram da je to “linija manjeg otpora” kojom se formalno stvari riješila ali ne i suštinski.

Drugi korak je svakako inzistiranje na definiranju “etalonskih” - tipskih ugovora o radu koji predstavljaju prvi i osnovni dokument reguliranja odnosa arhitekta kao zaposlenika u trgovačkom društvu i trgovačkog društva. Time bi se zaštitili članovi i odredila njihova prava i obveze pri čemu je posve nebitno rade li 8 sati u jednoj tvrtki ili ne.  Registracijom takvih ugovora (njihovih općih dijelova bez financijskih i drugih privatnih - poslovnih detalja) u HKA moglo bi se voditi evidencija rada i djelovanja arhitekata a njima dala sloboda da se strukom bave u daleko širem spektru mogućnosti no što je ovakav “binarni” (ili ovako ili nikako) sustav rada kakv je na snazi danas.

A treće, ali ne manje bitno, je svakako pokretanje inicijative korekcija “Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji” i odredbe u člancima 22. i 29. u kojima se spominje “solidarna odgovornost” jer je to alat prisile i ucjene kolega koju je Zakonodavac takvom odredbom ozakonio. Da ne kažem da doslovnom primjenom može rezultirati apsurdnim situacijama i situacijama koje su pak u suprotnosti s drugim propisima.

Ali kako god, zahvaljujem na dostavljenom odgovoru. Molim samo da mi još odgovorite gdje je dostupan spomenuti “Pravilnik o veličini, obliku, izdavanju, uporabi i vraćanju pečata HKAIG”.

Lijepi pozdrav,
Domagoj Lovas

————————————————————————————————————

Subject: RE: Upit o pravnom temelju naziva tvrtke na pecatu ovl. arh.
Date:Tue, 3 Apr 2012 12:20:23 +0200
From: Jasna Tucak <j.tucak@arhitekti-hka.hr>
To:<domagoj.lovas@uzgz.net>

Poštovani g. Lovas,
U prilogu Vam prosljeđujem Pravilnik o veličini, obliku, izdavanju, uporabi i vraćanju pečata HKAIG, koji je još uvijek na snazi, kao i tumačenje Skupštine HKAIG o pojmu “stvarno i stalno”.

Srdačan pozdrav,
Jasna Tucak, dipl.iur
Glavna tajnica HKA

HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA
Ulica grada Vukovara 271/II
10000 Zagreb
Tel: 01/5508-410
Fax: 01/5508-403

j.tucak@arhitekti-hka.hr
www.arhitekti-hka.hr

11:46am  |   URL: http://tmblr.co/ZJ00QwJw23Tu
(View comments) 
Filed under: hka chat 
Liked posts on Tumblr: More liked posts »